Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske nije odredio datum posebne sjednice na kojoj bi, kako je najavljeno, poslanici trebalo da raspravljaju o inicijativi predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, za raspisivanje i održavanje referenduma.

Utvrđeno je samo da će sjednice biti, što je već i bilo poznato.

Dodik je, podsjetimo, juče, nakon odluke CIK da mu se oduzme mandat, najavio da će tražiti da o njegovom mandatu odlučuju građani, jer su mu ga oni i povjerili.

– Dok mi god narod bude davao mandat, ja ću biti ovdje – rekao je on.

Kada će biti održan referendum, ne zna se.

Na zvaničnoj stranici Narodne skupštine, objavljeno je da je Kolegijum utvrdio Prijedlog dnevnog reda 24. posebne sjednice Narodne skupštine, na kojem će se naći:

1. Informacija o presudi Suda BiH izrečene predsjedniku Republike Srpske i odluci Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine o prestanku mandata predsjedniku Republike Miloradu Dodiku i zauzimanje stava Narodne skupštine o budućim aktivnostima institucija Republike Srpske;

2. Razmatranje i usvajanje odluke o raspisivanju referenduma povodom odluka Suda BiH izrečene predsjedniku Republike Srpske i odluci Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine o prestanku mandata predsjedniku Republike Miloradu Dodiku.

U Informaciji, podsjeća se, između ostalog, da je “nelegalni i nelegitimni stranac Kristijan Šmit, uzurpator funkcije visokog predstavnika u BiH”, 2024. godine donio Odluku kojom je nametnuo Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine kojim su propisani dodatni razlozi za prestanak mandata izabranom članu organa vlasti na svim nivoima u BiH prije isteka vremena na koje je izabran.

-Uz izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo 2023. godine, jasno je da je neizabrani, nelegalni i nelegitimni stranac Kristijan Šmit godinama temeljno pripremao pravni i politički teren kako bi pokušao iz političkog života eliminisati demokratski i od naroda izabranog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Kristijan Šmit je, iako nema zakonodavnu vlast, nametnuo krivično djelo – član 203a Krivičnog zakona BiH „Neizvršavanje odluka visokog predstavnika“ – navodi se u Informaciji.

Navedeno je i da je tu riječ o dugo planirao državnom udaru na Republiku Srpsku kroz odluku redovnog suda.

Drugostepenom presudom Sud BiH je, kako je navedeno, pokušao da Kristijana Šmita proglasi sastavnim dijelom ustavnopravnog poretka BiH.

-Na ovaj način se pokušava formirati sudska praksa redovnih sudova u BiH koja je pogubna za srpski narod. Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH jeste dejtonska kategorija, ali nije ustavna. Visoki predstavnik se ne pominje u Ustavu BiH, već u Aneksu 10, stoga je konstrukcija Suda BiH potpuno neutemeljena, dok visoki predstavnik nema nikakva ustavna ovlašćenja – navedeno je.

Navedenim odlukama, koje su, kako je navedeno, isključivo političke prirode, pokušava se obrisati i poništiti volja jednog konstitutivnog naroda u BiH, odnosno volja više od 300.000 glasača i rezultati demokratski provedenih izbora.

Mandat

Podsjeća se i da, prema Ustavu Republike Srpske, predsjedniku Republike prestaje mandat prije isteka vremena na koje je biran u slučaju ostavke ili opoziva.

-Dakle, Ustavom Republike Srpske predviđeni su razlozi za prestanak mandata predsjednika Republike prije isteka vremena na koje je izabran. Među navedenim razlozima nema sudske presude ili odluke visokog predstavnika. Izborni zakon BiH ne može proširivati razloge za raniji prestanak mandata, jer su ovi razlozi ustavna materija koju zakon ne može dodatno da razrađuje i dopisuje – navedeno je u Informaciji.

Poziva se i na član 88. Ustava Republike Srpske, koji kaže da je predsjednik Republike odgovoran građanima i da ga oni mogu opozvati istim postupkom po kome su ga i izabrali.

Od izuzetne važnosti je, navodi se, apostrofirati da je prema Zakonu o imunitetu Republike Srpske, čiji tekst je potvrdio Ustavni sud Republike Srpske, u članu 3. stav 2 decidno navedeno da:

„Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske i članovi Vlade Republike Srpske neće biti krivično ili građanski odgovorni za postupke izvršene u okviru njihovih dužnosti za vrijeme trajanja mandata i nakon prestanka mandata.“

Izborni zakon BiH je, napisano je u Informaciji, pravni akt niže pravne snage od Ustava Republike Srpske i samim tim, ne može imati prvenstvo primjene u odnosu na Ustav Republike Srpske.

-Prihvatanjem predmetnog postupanja CIK bio bi prihvaćen unitaristički koncept BiH u kojem neće biti Republike Srpske – navedeno je, između ostalog, u Informaciji.