NOVI KRIMINAL STANIVUKOVIĆA: Nabavka izgradnje istorijskog spomenika bez projektnog zadatka
Grad Banja Luka proveo je postupak nabavke „Izgradnja istorijskog spomenika“ putem otvorenog postupka u vrijednosti 427.350 KM, a ključni rizici koje je portal identifikovao su izostavljanje projektnog zadatka iz tenderske dokumentacije i samo jedna dostavljena ponuda.
Ono što je od pokretanja postupka u martu ove godine bilo indikativno i pobudilo sumnju jeste to da tenderska dokumentacija ne sadrži dovoljno neophodnih podataka potrebnih za pripremu ponuda na stvarno konkurentskoj osnovi, a posebno se to odnosi na projektni zadatak, jer ako ponuđači ne znaju šta se od njih traži, kako uopšte mogu pripremiti kvalitetnu ponudu.
Konkretnije, član 53. stav (1) nalaže da je ugovorni organ dužan pripremiti tendersku dokumentaciju u skladu sa odredbama ovog zakona i podzakonskim aktima i u tenderskoj dokumentaciji ugovorni organ daje potpune informacije o uslovima ugovora i postupku dodjele ugovora, a koji su kandidatima/ponuđačima dovoljni za pripremu zahtjeva za učešće, odnosno ponuda na stvarno konkurentskoj osnovi.
Detaljnijim pregledom se može primjetiti da u tenderskoj dokumentaciji nije naznačeno mjesto izvođenja radova, a stav (3) istog člana 53. ZJN propisuje da tenderska dokumentacija sadrži minimalno informacije o mjestu isporuke robe ili izvršenja usluge ili izvođenja radova, što jeste veoma relevantno za pripremu ponuda. Takođe tenderska dokumentacija treba sadržavati količinske specifikacije za robu ili opis posla ili zadatka za usluge i radove i tehničke specifikacije.
Pitanja sadržaja tenderskih dokumentacija preciznije propisuje Uputstvo za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda („Službeni glasnik BiH“ br. 90/14 i 20/15), a ugovorni organi su dužni pripremati tenderske dokumentacije u skladu s tim Uputstvom. Član 2. stav (1) propisuje da se tenderska dokumentacija izrađuje na način da sadrži sve potrebne podatke koji privrednom subjektu omogućavaju izradu zahtjeva za učešće i/ili ponude. Ugovorni organ može uz tendersku dokumentaciju priložiti i dodatnu dokumentaciju. Dodatnu dokumentaciju mogu sačinjavati skice, nacrti, planovi, projekti, studije i slični dokumenti, na osnovu kojih se mogu pripremiti ponude ili projektni zadaci, iz čega se može zaključiti da ugovorni organ prilaže projektni zadatak ako je isti potreban za pripremu ponuda na stvarno konkurentskoj osnovi.
Član 3. Uputstva propisuje sadržaj tenderske dokumentacije i donosi ekstenzivnu listu neophodnih podataka koje svaka tenderska dokumentacija treba sadržavati, i tu se među ostalim navodi: u slučaju nabavke usluga ili radova detaljan opis posla ili zadatka. A tačka 5) istog člana 3. Uputstva navodi: „Obim podataka iz stava (1) ovoga člana sadržanih u tenderskoj dokumentaciji zavisi od vrste postupka javne nabavke koji se primjenjuje, vrste i složenosti predmeta nabavke, kriterija izbora, okolnosti zaključuje li se okvirni sporazum ili ne, te ostalih promjenjivih podataka zavisno od konkretnog slučaja (npr. tenderska dokumentacija u otvorenom postupku javne nabavke ne sadrži odredbe o takmičarima i zahtjevu za učešće).“
Tenderska dokumentacija je ključna za transparentnost i jednak tretman i aktivnu i pravičnu konkurenciju u procesu javnih nabavki jer omogućava svim zainteresovanim stranama jednaku priliku za učešće na osnovu jasnih i unaprijed definisanih pravila.
S druge strane, projektni zadatak u javnim nabavkama radova predstavlja dokument koji detaljno opisuje sve tehničke, organizacione i druge zahtjeve i specifikacije koje se odnose na izvođenje određenih radova. Ovaj dokument je ključan dio tenderske dokumentacije i omogućava ponuđačima da jasno razumiju šta se traži od njih te da pripreme svoje ponude u skladu s tim zahtjevima.
Projektni zadatak u javnim nabavkama radova ima ključnu ulogu u obezbjeđivanju transparentnosti, konkurentnosti i uspješnog provođenja projekata, jer pruža sveobuhvatan i jasan okvir za izvođenje radova koji se mogu evaluirati i usporediti od strane potencijalnih ponuđača.
Ako tenderska dokumentacija u javnoj nabavci radova ne sadrži adekvatan projektni zadatak ili u tenderskoj dokumentaciji nedostaje važnih informacija potrebnih za pripremu ponude, to može predstavljati ozbiljan problem za potencijalne ponuđače. Nedostatak projektnog zadatka može rezultirati nejasnoćama, pogrešnim interpretacijama ili nedostatkom informacija potrebnih za kvalitetnu i konkurentnu ponudu.
U takvim situacijama, ponuđači obično imaju nekoliko mogućnosti:
– Zatražiti dodatne informacije: Ponuđači mogu zatražiti dodatne informacije ili pojašnjenja od ugovornog u vezi s nedostajućim dijelovima projektnog zadatka.
– Uložiti žalbu kojom ukazuju na propuste u tenderskoj dokumentaciji sa zahtjevom za izmjenu tenderske dokumentacije kako bi se ispravili njeni nedostatci;
– Procijeniti rizike i pripremiti ponudu najbolje prema raspoloživim informacijama: U nedostatku potpunih informacija, ponuđači moraju pažljivo procijeniti rizike i preuzeti odgovarajuće mjere kako bi pripremili što konkurentniju i realističniju ponudu.
Krucijalno je da ugovorni organ obezbjedi da tenderska dokumentacija bude jasna, potpuna i pravovremeno dostupna svim zainteresovanim privrednim subjektima kako bi se obezbjedila transparentnost i konkurentnost u postupku javne nabavke radova.
Važno je istaknuti da u slučajevima kada tenderska dokumentacija ne sadrži adekvatan projektni zadatak ili kada nedostaju bitne informacije potrebne za pripremu ponude, onda postoji opasnost od informacione asimetrije i većeg koruptivnog rizika. Informaciona asimetrija se odnosi na situaciju u kojoj jedna strana u transakciji (u ovom slučaju, ugovorni organ) ima više informacija od druge strane (ponuđači), što može dovesti do neravnopravnosti i nejednakih uslova za sve potencijalne ponuđače.
Nedostatak transparentnosti i nedostatak pravilnih informacija može dodatno otvoriti vrata koruptivnim praksama, gdje određeni ponuđači koji imaju privilegovani pristup informacijama ili imaju vezu s određenim donosiocima odluka mogu dobiti nepravednu prednost u postupku javne nabavke. To može uključivati podmićivanje, manipulaciju ponudama ili druge oblike korupcije radi postizanja povoljnog ishoda za određenog ponuđača. Ponuđač koji zbog određenih nedozvoljenih relacija sa ugovornim organom ima povlaštene informacije o javnoj nabavci (projektni zadatak u ovom slučaju) u enormnoj je prednosti u odnosu na ostale ponuđače, i takva javna nabavka je, da se slikovito izrazimo, unaprijed odlučena utakmica.
Kako bi se smanjila ova opasnost i obezbjedio integritet postupka javne nabavke, imperativ je da ugovorni organi obezbjede transparentnost, jasnoću i jednakost uslova za sve ponuđače. To uključuje ustupanje sveobuhvatne i pravovremene tenderske dokumentacije svim zainteresovanim privrednim subjektima, kao i primjenu jasnih pravila i procedura u cijelom procesu nabavke.
Zbog svih navedenih razloga se može konstatovati da tenderska dokumentacija ugovornog organa Grad Banja Luka za javnu nabavku „Izgradnje istorijskog spomenika“ nije usklađena s odredbama ZJN kojim se reguliše obavezan sadržaj tenderske dokumentacije (član 53. ZJN) i Uputstvom za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda.
Takođe, značajno je ukazati na to da odsustvo neophodnih informacija u toj tenderskoj dokumentaciji nosi sa sobom povećan koruptivni rizik, što je evidentno i iz brojnih izmjena tenderske dokumentacije koje su uslijedile nakon objave obavještenja o nabavci i inicijalne tenderske dokumentacije, a brojnost takvih izmjena je ilustrativna sama po sebi.
