Nastavlja se privatizacija Akvane; Stanivuković iznajmljuje lokale svojim lopovima

    Nakon što je objavljeno da je Ranko Lužija, pašanac Miroslava Ševe, dobio u zakup barove u okviru “Akvane”, u javnost su isplivale nove informacije koje dodatno otvaraju sumnje na nezakonitosti i političko kadrovanje unutar ovog javnog preduzeća.
    Naime, firma „Ljetni bar“, čiji je vlasnik samostalni preduzetnik Ranko Lužija, registrovana je u APIF-u 12. juna, dok je već 13. juna od „Akvane“ dobila u zakup dva ugostiteljska objekta „Nektar bar“ i „Akvarelo“. Iznos zakupa iznosi 3.000 KM mjesečno s PDV-om, što je čak 100 KM manje u odnosu na prošlu godinu, kada su isti objekti iznajmljeni firmi „Tamaris B“ za 3.100 KM mjesečno.
    Odluku o dodjeli barova donijela je komisija koju je formirao direktor JP „Akvana“, Svetislav Lazić.
    Posebnu pažnju izaziva činjenica da je firma zakupac praktično fiktivna, otvorena dan prije zaključivanja ugovora, te da je Lužija stalno zaposlen u „Poštama Srpske“. Kako navodi izvor blizak upravi, Lužija je ranije bio poznat kao „vlasnik“ lokalne kafane u Bronzanom Majdanu, istom mjestu odakle dolazi i Miroslav Ševo, za kojeg se u javnosti već tvrdi da je stvarni zakupac i vlasnik ljetnih barova u “Akvani”.
    Ovo je samo jedan u nizu primjera privatizacije javnog preduzeća „Akvana“, koje se, kako tvrde brojni izvori, dešava pod patronatom gradonačelnika Draška Stanivukovića i njegovih kadrova.
    Na listi kontroverzi su i firme koje posluju unutar Gradskog olimpijskog bazena (GOB). Milorad Čeko, upravnik bazena i direktor Plivačkog kluba “Olimp”, koristi termine besplatno, a potom ih naplaćuje kroz zakup termina. S druge strane, Siniša Zelić, direktor ili pomoćnik direktora u „Akvani“, ujedno je i vlasnik privatne firme „Studio TAF“, koja koristi prostor u istom bazenu. Zelić ispostavlja fakture GOB-u putem svoje firme, iako je zaposlen u istom tom preduzeću, te koristi opremu koja je u vlasništvu javnog sektora, a o čemu je govortio i predsjednik Skupštine grada Banjaluka Ljubo Ninković ispred ovog preduzeća.
    Ova praksa „firma u firmi“ i sumnjive pogodbe sa fiktivnim firmama otvaraju brojna pitanja o sukobu interesa, zloupotrebi položaja i prikrivenoj privatizaciji javnih resursa, koje Gradska uprava i nadležni i dalje ignorišu.