Ono gdje se analitičari slažu jeste da je samo trošenje oko 1,2 milijarde KM dobijene od privatizacije moglo biti, blago rečeno, kvalitetnije odrađeno

Privatizacija Telekoma Srpske (Mtel) od strane Telekoma Srbije 2007. godine je Republici Srpskoj donijela 1,29 milijardi maraka, odnosno novac veći od cjelokupnog budžeta RS-a za tu godinu. U narednom periodu trošenje tog novca bilo je predmet kontroverzi, ali poslovanje Mtela je zabilježilo uzlaznu putanju. Cijena uspjeha je bio gubitak oko 400 radnih mjesta.

Profit preči od radnika

Nakon nešto više od 14 godina poslije ove privatizacije, stručnjaci ocjenjuju da je poslovanje Mtela odraz širenja poslovnih aktivnosti. Tome u prilog idu i podaci o neto dobiti koja je sa 71 milion KM u 2007. godini narasla na 106 miliona KM u 2014. godini. Došlo je i do rasta prihoda sa 391 milion KM u 2007. na 488 miliona KM u 2014. godini.

– Broj radnika je smanjen. Politika zapošljavanja velikog broja stranačkih kadrova poslije privatizacije od strane Telekoma Srbije značajnim je dijelom napuštena, i prešlo se na angažovanje studenata na koje se ne plaćaju ni porezi ni doprinosi, a na šta država ćuti.

Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS-a SWOT, za Faktor kaže da se ne radi o klasičnoj privatizaciji jer je Telekom Srpske kupio Telekom Srbije koji je u većinskom vlasništvu države Srbije.

– U biti, ova privatizacija može dobiti neku prolaznu ocjenu, firma je i dalje poslovala pozitivno i ostvarivala nešto bolje poslovne rezultate – kazao je Grabovac.

– Novi vlasnik iz Srbije je bio komotniji pri otpuštanju i nije imao političku štetu od toga, i mogao se rukovoditi čisto ekonomskim principima. Broj otpuštenih za RS nije bio dobra vijest objašnjava Grabovac.

Ono gdje se analitičari slažu jeste da je samo trošenje oko 1,2 milijarde KM dobijene od privatizacije moglo biti, blago rečeno, kvalitetnije odrađeno.

– Dio novca od prodaje Telekoma Srpske je predat Investiciono-razvojnoj banci RS-a, a drugi dio je uplaćen Ministarstvu finansija RS-a, odnosno Vladi RS-a koja je s tim novcem davala poklone, grantove i donacije za općine. Ta sredstva su trošena na loš način i na infrastrukturne projekte koji ne donose nova radna mjesta – objašanjava Pavlović.

S njim se slaže i Grabovac, koji kaže da je novac investiran u domove kultura i slične stvari neopravdan, ali da je novac plasiran kroz banke firmama dobar potez i da je amortizovao negativna ekonomska kretanja u periodu od 2008. do 2010. godine.

Tržišna bitka

Pavlović objašnjava da bi privatizacija Telekoma Srpske trebala poslužiti kao lekcija za sve one koji bi privatizirali druge telekom operatere u BiH, te da se mogu izvući i pozitivni i negativni efekti takvog poteza. Grabovac za kraj zaključuje da sam Telekom Srpske ipak ima dosta toga da i popravi u svom radu. Ovoj firmi je prema njegovom stavu izazov i kako se nositi s konkurencijom pogotovo ukoliko bi, naprimjer, došlo do privatizacije ostalih telekom operatera u BiH, a time i zaoštravanja tržišne bitke.

Gubitak radnih mjesta

Telekom Srpske je u 2007. godini zapošljavao 2.515 radnika, a taj broj  je opao na 2.155, podaci su iz finansijskih izvještaja ove kompanije.