Donacija. Donacija je pravni izraz koji je Naša banka upotrijebila da korisniku kojem je nezakonito i mimo sudske odluke Osnovnog suda skinula sa računa 480 maraka sa alimentacije, pa vratila na račun nezakonito skinut novac i “doplatila” 500 maraka “od sebe”.

“Donacija” im je danas vraćena!
O ovom slučaju već je pisao portal “Povjerljivo”, jer je Naša banka, poslovnica u Banjaluci, skinula 490 maraka sa računa klijentu i to računa koji je bio alimentacioni račun. 

Time su prekršili sve zakone ove zemlje, prema kojima alimentacija ne pripada majci, ocu ili bilo kojem od roditelja, već isključivo i samo djetetu, čime su dug Mtel-u, star 16 godina, naplatili od djeteta sa 100 odsto invaliditetom, koje nikakve veze sa dugovima roditelja nema.

Dijete je stvarni zakonski vlasnik novca, a ne roditelji. Ovome je banka, tačnije pravna služba Naše banke uzela novac od trećeg lica da uprkos odluci Osnovnog suda da se sredstva samo “zaplijene” naplati dug star 14 godina – MTEL.

Ovo znači da dug koji napravite danas, sutra može da vraća pod prinudnom naplatom dijete koje ni ne planirate još uvijek!
Umjesto da priznaju grešku, oni su iskoristili navodnu donaciju kojom su korisniku uplatili dodatnih 500 maraka na račun, vjerovatno zato da izbjegnu dodatno povlačenje po medijima, umjesto da samo priznaju i isprave grešku.

Ovu odluku oni su obrazložili pravnom kvalifikacijom da razumijevaju “životne okolnosti u kojima se inače nalaze porodice sa djecom sa posebnim potrebama” i obavijestili korisnika računa da će na račun uplatiti iznos od 1.000 maraka. 

Ovim je počinjena diskriminacija ne samo jednog djeteta, već cijele korisničke grupe, cijele grupacije stanovnika koji se diskriminišu na osnovu invaliditeta i kojima se poništava pravo na privatnost i pravo na porodični život dostojan čovjeka.

Iz Naše banke im je lijepo poručeno da za njih ne važi pravo ove države, već da trebaju da budu zadovoljni nekakvim “donacijama “, a pravni okvir se cijeloj jednoj kategoriji stanovništva briše navodnim “dobročinstvom”.

Njihova velikodušna donacija im je danas vraćena, a o dodatnim kršenjima zakona obaviještena je Agencija za bankarstvo Republike Srpske koja od početka prati cijeli slučaj.

Banka je takođe priznala u svom dopisu da nisu znali namjenu sredstava na računu i to čitavih 11 dana, iako su i usmeno i pismeno upozoravani da je dio novca nad kojim vrše ovrhu alimentacija, koja je izuzeta iz Zakona o izvršnom postupku.

Postavlja se pitanje: ako ne znaju namjenu sredstava na računu, što bi prema Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorističkih aktivnosti morali znati, šta oni uopšte znaju?

Da li vlasnik banke koji najavljuje širenje banke po Republici Srpskoj i ulaganje dodatnog kapitala uopšte zna da njegova banka ne vrši unutrašnje kontrole u skladu sa zakonima, da ne primjenjuje standarde koje je Bosna i Hercegovina preuzela, ili ova banka u suštini i služi za to da se ne zna kakav se novac prihoduje i po čijim računima?

Ista ova banka koja očigledno nema nikakav mehanizam unutrašnje kontrole, što priznaje sama u dopisu oštećenim – 18. juna je na skupštini akcionara odlučila da uveća svoj kapital, odnosno da dokapitalizuje sama sebe sa dodatnih šest miliona maraka, iako je jedini vlasnik Aleksandar Galić iz Zvornika.

Zna li vlasnik Galić da mu je banka pod istragom Agencije za bankarstvo? Zna li Galić da se novac mimo sudskih odluka otima djeci sa invaliditetom? Ili je to i svrha banke? Da se porijeklo novca ne zna, a da se ćutanje kupuje diskriminacijom?

U narednom periodu, ekipa portala “Povjerljivo “ će se dodatno baviti ne samo ovim slučajem već poslovanjem cijele Galens grupe sa sjedištem u Novom Sadu.